Ravanica monastery, together with the Church of the Holy Ascension, and its buildings surrounded by strong defensive walls with seven towers, lies at the foot of the Kučaj mountains, in the village of Senje near Ćuprija. It was the endowment of Prince Lazar. It was built during the period between 1375 and 1377, and its frescoes were painted in the years preceding the Battle of Kosovo. The benefactor’s composition was added to after Lazar’s death in the battle.
Email: guca@booking-hotels.biz
Phone: +381645-558-581
Manastir Ravanica se nalazi u podnožju Kučajskih planina, pored sela Senje kod Ćuprije. Manastir Ravanica je poslednja i najveća zadužbina kneza Lazara koji je poginuo u tragičnoj Bitci na Kosovu, na Vidovdan, 28. juna 1389, izmedu srpske i otomanske vojske. Manastir Ravanica - zadužbina Svetog Kneza Lazara je planirana kao njegov mauzolej. Crkva manastira Ravanice je posvećena Vaznesenju Gospodnjem i ograđena je čvrstim odbrambenim zidom sa sedam kula. Ravanica je sagrađena između 1375. i 1381. godine, dok su u kasnijim godinama dodati delovi /konak, trpezarija, bolnica, zaštitni zid/, a freske su oslikane nekoliko godina pred Kosovsku bitku. Ktitorska kompozicija je izmenjena i doslikana je Lazareva tragična pogibija na Kosovu Polju. Na njoj se, pored kneza Lazara, nalazi i knjeginja Milica i njihovi sinovi Stefan i Vuk.
Budući da je povezana sa Knezom Lazarom, najznačajnijim likom kosovskog pripovedačkog ciklusa narodnih pesama, manastir Ravanica je postao veoma poznat širom zemlje Srbije. Nekoliko puta je manastir Ravanica teško ostećivan i paljen tokom turske vladavine, te je obnovljan u 16. veku, da bi tokom Prve velike seoba Srba /krajem 17. veka/, dočekao svoju najtužniju sudbinu, kada je popaljen i opljačkan, te bio napušten narednih 30 godina. Tokom habsburške okupacije (1717 - 1739) je Manastir Ravanica obnovljen, kada je izgrađen novi nizak konak i oslikan novim freskama.
Na freskama manastira Ravanice, koje su ostale očuvane u oltarskom i glavnom unutrašnjem prostoru crkve, zapažaju se izvesne novine vezane za šeme u izboru tema i ciklusa /Veliki praznici, Hristova stradanja, Čuda i parabole/, koje će postati pravilo u oslikavanju budućih hramova moravske Srbije. U kupolama su freske Hrista, Bogorodice, Anđela i proroka, u oltaru su predstave Hristovog stradanja i ovaploćenja, dok su u naosu oslikani ciklusi Velikih praznika, Čuda i jevanđelskih pripovesti kao i sveti ratnici i monasi. U samoj crkvi manastira Ravanica danas se nalaze svete mošti Svetog Kneza Lazara koje su veoma poštovane i stvorile jedno od najznačajnijih mesta hodočašća Srba.
Do danas su sačuvane tri kule i deo severnog bedema manastirskog kompleksa Ravanice, ali je za potrebe odbrane manastira podignutog u recnoj dolini, sigurno bilo neophodno veliko i jako utvrđenje. U starim izvorima se pominje da je manastirska utvrda Ravanice imala 7 pirgova, dok je jedan putopisac 1568. godine video svega 4 očuvane kule. U prvoj polovini 19. veka /1829. godine/, je unutar manastirskog kompleksa Ravanice još uvek postojala velika trpezarija iz srednjeg veka, ali nje danas više nema. Kao značajno središte duhovnog, kulturnog, književnog i umetničkog života, Ravanica je uticala na nastanak više crkava i manastira, među kojima se ističu obližnji manastir Sisojevac i crkve u Petruškoj oblasti.
No comments:
Post a Comment